Bitolj, za Osmanskog Carstva znan kao Monastir, je grad na jugozapadu Makedonije.
![]()
Grad Bitolj nalazi se u junom dijelu doline Pelagonije, okruen planinama Baba i Nide, 14 km sjeverno od graničnog prijelaza prema Grčkoj, Meditlija-Níki. U svom zlatnom razdoblju, a to je bilo pred kraj Osmanskog Carstva, Bitolj su zvali konzulskim gradom, jer je na početku XX. st. u Bitolju bilo dvanaest konzulata raznih europskih zemalja. Po nekim izvorima Bitolj je drugi grad po veličini u Makedoniji, a po nekim je treći (iza Kumanova), Bitolj je sjedite istoimene Općine Bitolj, upravno, gospodarsko i prosvjetno sredite tog dijela Makedonije.
Po Adrianu Roomu, ime Bitola nastalo je od staroslavenske riječi Obitel (manastir ili samostan, opatija), jer je grad obilovao brojnim manastirima, čak 47. Nakon nekog vremena nestalo je razumjevanja izvorne riječi tako je otpalo incijalno slovo o i ostalo samo bitel.
Ime Bitolj se spominje u istoimenom manuskripu kao ime za staru gradsku tvrđavu podignutu 1015. god. Na suvremenim slavenskim jezicima dananje ime grada je derivat staroslavenskog naziva, dakle od makedonskog naziva Bitola.
Bitolj se nalazi na jugozapadu Republike Makedonije, na dijelu gdje se obronci planine Baba sputaju u najveću makedonsku dolinu - Pelagoniju. Grad se prostire du korita male rijeke Dragor koja teče kroz grad. Grad se nalazi na 615 metara nadmorske visine i na svega 14 kilometara od Grčke granice. Bitolj je jo od antike bila krianje vanih prometnih pravaca koji povezuju Jadransko i Egejsko more, kao i juni Balkan sa Centralnom Evropom. Preko Bitole i Florine ila je pruga barona Hirscha za Atenu.
Baba uzdie se nad gradom sa istoka sa svojim veličanstvenim vrhom Pelister od 2601 m. Dio planine je danas Nacionalni park Pelister, sa rijetkim vrstama flore i faune ( rijetka vrsta pinija - Makedonska pinija ) i poznato skijalite.
Grad Bitolj nalazi se u junom dijelu doline Pelagonije, okruen planinama Baba i Nide, 14 km sjeverno od graničnog prijelaza prema Grčkoj, Meditlija-Níki. U svom zlatnom razdoblju, a to je bilo pred kraj Osmanskog Carstva, Bitolj su zvali konzulskim gradom, jer je na početku XX. st. u Bitolju bilo dvanaest konzulata raznih europskih zemalja. Po nekim izvorima Bitolj je drugi grad po veličini u Makedoniji, a po nekim je treći (iza Kumanova), Bitolj je sjedite istoimene Općine Bitolj, upravno, gospodarsko i prosvjetno sredite tog dijela Makedonije.
Po Adrianu Roomu, ime Bitola nastalo je od staroslavenske riječi Obitel (manastir ili samostan, opatija), jer je grad obilovao brojnim manastirima, čak 47. Nakon nekog vremena nestalo je razumjevanja izvorne riječi tako je otpalo incijalno slovo o i ostalo samo bitel.
Ime Bitolj se spominje u istoimenom manuskripu kao ime za staru gradsku tvrđavu podignutu 1015. god. Na suvremenim slavenskim jezicima dananje ime grada je derivat staroslavenskog naziva, dakle od makedonskog naziva Bitola.
Bitolj se nalazi na jugozapadu Republike Makedonije, na dijelu gdje se obronci planine Baba sputaju u najveću makedonsku dolinu - Pelagoniju. Grad se prostire du korita male rijeke Dragor koja teče kroz grad. Grad se nalazi na 615 metara nadmorske visine i na svega 14 kilometara od Grčke granice. Bitolj je jo od antike bila krianje vanih prometnih pravaca koji povezuju Jadransko i Egejsko more, kao i juni Balkan sa Centralnom Evropom. Preko Bitole i Florine ila je pruga barona Hirscha za Atenu.
Baba uzdie se nad gradom sa istoka sa svojim veličanstvenim vrhom Pelister od 2601 m. Dio planine je danas Nacionalni park Pelister, sa rijetkim vrstama flore i faune ( rijetka vrsta pinija - Makedonska pinija ) i poznato skijalite.